Intervju koji je premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik dao bečkom “Die Presseu” izazvao je brojne reakcije. Izjave kako je genocid počinjen u Srebrenici zapravo “odmazda” za zločin u Kravici, nije prošao neopaženo ni u Bruxellesu, ni među stranim diplomatama angažovanim u BiH.

Milorad Dodik

U Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu za Oslobođenje su rekli kako je činjenica da je u Srebrenici u julu 1995. počinjen genocid utvrđena kroz nalaze “kompetentnih, višestrukih, nezavisnih, međunarodnih organizacija, završno sa presudom Međunarodnog suda za pravdu”. “Vlada Republike Srpske je 2004. javno osudila događaje u Srebrenici iz jula 1995. godine, prihvatila pojedinačne kazne Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju za pomaganje i podržavanje genocida i uputila izvinjenje porodicama žrtava za tragediju kroz koju su prošli. Potrebno je naglasiti da presuda MSP nije osuda jedne etničke grupe, već ona jasno navodi da su “pojedini članovi Glavnog štaba Vojske Republike Srpske donijeli odluku da se ubijaju odrasli muškarci, muslimani iz Srebrenice“, navode za Oslobođenje iz Ambasade SAD-a.

U Kancelariji visokog predstavnika kazali su da ništa ne može promijeniti činjenice o onome što se dogodilo u Srebrenici jula 1995. godine.

“Haški tribunal i Međunarodni sud pravde su ustanoviti da se genocid desio. Priznanje i prihvatanje činjenice o genocidu je suštinsko za zdravlje svakog društva, pogotovo onog u čije ime su ovi zločini počinjeni. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na svom posljednjem zasjedanju apelovao je na političke stranke i političke vođe da provode kampanju u susret predstojećim izborima na progresivan, konstruktivan i odgovoran način. U tom cilju, Upravni odbor je apelovao na vode u BiH da se uzdrže od retorike i radnji koje stvaraju raskol, što bi – pogotovo u izbornoj godini – pogoršalo političku atmosferu i spriječilo sveukupan napredak BiH, uključujući napredak ka potpunim euroatlantskim integracijama”, kazali su za Oslobođenje u OHR-u.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić ocijenio je Dodikovu izjavu kao “jednu primitivnu reakcija koja neće pomoći nikakvoj budućnosti”.

Osim toga, Silajdžić takvu izjavu smatra i neljudskom, jer se ovdje radi o ljudima koji su stradali od ljudske ruke. “Tu ne smije biti nikakvoh pardona. Poigravati se tako uime bilo kakve izborne kampanje ili nečeg drugog, jednostavno je izvan svakog političkog konteksta. Strašno je poricati ono što svi znamo da se dogodilo. To u svakom slučaju neće pomoći, rekao je Silajdžić. Koliko god insistiramo na tome, toliko se otpori povećavaju i to zato što je mnogo teže integrirati, nego dezintegrirati. Mnogo je teže raditi na tome, nego ne raditi ništa i reći ‘to su takvi ljudi’. Mnogo lakše je naći opravdanje i reći da imaju tu Dodik i Silajdžić i da oni prave taj problem, ali nije pošteno i neće imati rezultate, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Prvim čovjek Ambasade BiH u Austriji Haris Hrle kaže da su ovom izjavom ugroženi su interesi Evropske unije. “Karadžić protiv Bosne i Hercegovine sada djeluje u funkciji neke vrste portparola vlade u izbjeglištvu, koja aktivno vodi secesionistički pokret na terenu. Utamničenog portparola, doduše. Pretpostavljam da je vrlo inspirativan svojim neporaženim pristalicama. Međutim, treba obratiti pažnju na funkcionalnu vezu između njegovih izjava i političkih akcija i izjava negatora državnosti i ukidatelja Bosne“. Stavite u aktuelni vremenski kontekst, dakle, sezona proljeće-ljeto 2010, naravno sadržinski i paralelno, Karadžićeve izjave u Haagu i izjave poricatelja genocida i ukidatelja države. To je funkcionalna i stvarna veza, logički, idejno i leksički potpuno komplementarna. Logička istovjetnost i leksičko-idejna originalnost ukazuju na jedinstvenost cilja, doduše sada nešto redukovanog”.

Jedan od najaktivnijih bh parlamentaraca kada je u pitanju donošenje Rezolucije o Srebrenici u parlamentima evropskih država Adem Huskić smatra da Dodik ne samo da opravdava genocid, nego ga i podržava, jer mu je RS “suština životnog angažmana”.

Zaključimo ove reakcije pitanjem poslanika Huskića: Da li će Evropa prepoznati ovakvu politiku i tolerirati je?

S.Ć
Vijesti.ba