Petog jula nastavljena je glavna rasprava pred Vijećem Suda za ekstradicije u Londonu povodom zahtjeva Srbije da im se izruči Ejup Ganić koga srbijansko tužiteljstvo optužuje za ratni zločin nad pripadnicima kolone JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine. Na ročištu, koje bi trebalo trajati do 14. jula, raspravljat će se o zahtjevu za Ganićevo izručenje, a bit će saslušani i svjedoci iz Srbije. Kada londonski sud donese odluku, ona će biti proslijeđena ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije koji će donijeti konačnu odluku o ekstradiciji, a koju onda mora potvrditi i Parlament Velike Britanije.
Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, izjavio je za britanske medije da “Srbija nije u stanju da mu sudi pošteno”, te da su “optužbe politički motivirane s ciljem umanjenja odgovornosti Srbije za rat u BiH”. Ove tvrdnje je britansko tužiteljstvo, koje u ovom slučaju zastupa Srbiju, pokušalo demantirati, no teško da će tome doprinijeti njihove loše pripremljene tvrdnje i kontradiktorne teze u kojima nakon njihovog izlaganja nije jasno ni gdje je Ganić bio tog dana (naveli su da je boravio u zgradi UNPROFOR-a, a onda u zgradi Predsjedništva) sa čim su se i sami složili uz obavezu da to provjere i naknadno dostave sudu. Na ročištu se saznalo da Srbija Ganića tereti i za “napad na Dom armije, Vojnu bolnicu i medicinsku kolonu u Sarajevu”. Među svjedocima, koji će potvrđivati ove navode, bit će i Dušan Kovačević, general bivše JNA koji se nakon trećeg maja priključio štabu Ratka Mladića.
U sudnici su prikazani snimci 2. i 3. maja na kojima je jasno vidljivo da je Sarajevo napadnuto s više strana, da granate padaju po gradu te požari na više lokacija. Podsjetimo, do tada je već dobar dio BiH bio pod kontrolom JNA i pripadnika snaga Srpske Republike, a neki od najtežih ratnih zločina već su bili počinjeni u Bijeljini, Zvorniku, Foči…
Od trenutka kad je u Londonu, po potjernici iz Srbije, uhapšen Ejup Ganić, iz Beograda su u britansko tužiteljstvo počeli stizati raznorazni dokumenti s ciljem da se dokaže Ganićeva odgovornost, a upravo kroz Ganićev slučaj Srbija želi dokazati da je u ratu u BiH učestvovalo više strana (išlo se dotle da su u jednom dokumentu čak priznali i agresiju Srbije na BiH) i da su zločine činile sve vojske, ali hapšenjem i procesuiranjem nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH ne treba ni sumnjati da bi Srbija pokušala dokazati da su i navodni zločini s bošnjačke strane činjeni organizirano i planski i da je u to bio uključen sam politički vrh što nikad nijednom presudom pred međunarodnim sudovima nije ni nagoviješteno, a ne dokazano, za razliku od presuda protiv srpskog rukovodstva u BiH i optužnica koje terete vojno i političko rukovodstvo iz Beograda za neke od najtežih ratnih zločina počinjenih u BiH i Hrvatskoj. Nakon presude Iliji Jurišiću u Beogradu, sasvim je jasno koliko je pravosuđe ove “evropske” države spremno na fer i pravično suđenje.
(BH DANI)
www.vijesti.ba
