“Svaki čin napada na Iran imao bi za posljedicu uništenje cionističkog režima (Izraela)”, rekao je novinarima iranski predsjednik koji se treba sastati s katarskim emirom, šeikom Hamadom bin Khalifom al-Thanijem.

Iranski režim, zakleti neprijatelj Izraela, kojem redovito prijeti uništenjem, podržava islamistički pokret Hamas koji je na vlasti u Pojasu Gaze i protivi se bilo kakvoj nagodbi sa židovskom državom.

Izrael nikada nije isključio vojno rješenje u iranskom nuklearnom pitanju, prenijela je Hina. Zapadne zemlje i Izrael sumnjaju da Teheran pod izlikom miroljubivog programa želi proizvesti atomsko oružje, što Iran opovrgava.

(sarajevo-x.com)

Rožaje – U Centru za kulturu u Rožajama preksinoć je otvorena postavka umjetničkih djela pet autora iz Turske.
Riječ je o ‘’Kolornoj fakturi i iluminaciji’’ članova ateljea ‘’Šeker’’ iz Istanbula, kojoj je prisustvovala ambasadorka Turske u Crnoj Gori, Emina Birgen-Kešoglu. Izložbu je otvorio akademski slikar Ismet Hadžić, koji je kazao da do te večeri nije shvatio “o kakvoj veličini slikarstva se radi’’.
-Pred nama su orijentalni radovi Etema Čaluške, Sabrije Šeker, Sinana Aktaša, Gulimsere Sarlioglu i Imre Ustuna, koji predstavljaju turski stil orijentalnog slikarstva. Na radovima su prikazani stilovi hatate ili kaligrafije, ebru, minijature i vanjskog ukrašavanja ili sulesteme – kazao je Hadžić.

Dobrodošlicu gostima iz Turske poželjela je ambasadorka Kešoglu, koja je rekla da je vrlo srećna što prisustvuje izložbi.
-Za mene su najvažniji politika i ekonomija, ali ne možemo poreći vrijednosti koje nam pruža umjetnost. Na hiljade je primjera kako umjetnost može da otvara granice i spaja narode– kazala je Kešoglu.
Umjetnica iz Turske, Sabrije Šeker zahvalila je ljudima koji su pomogli organizovanje izložbe u Rožajama, posebno Etemu Abazu i Ismetu Hadžiću. Ona je na kraju poklonila radove ambasadorki Turske, centrima za kulturu Rožaje i Bijelo Polje, kao i Ismetu Hadžiću.
Izložba orijentalne umjetnosti Turske je označila početak septembarskih dana kulture.

(Vijesti)

Rifat Rastoder

Svako ko previđa su Bošnjaci sa područja Sandžaka bezrezervno participirali u obnovi crnogorske nezavisnosti ili je u neshvatljivoj zabludi ili je nedbronamjeran, ocijenio je potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder.

On smatra da je političkoj izjavi predsjednika Odbora za obnavljanje Narodnog vijeća Sandžaka Džemaila Suljević o proglašenju autonomije Sandžaka dato previše nepotrebnog publiciteta u Crnoj Gori.

Rastoder je agenciji MINA rekao da bi svi koji iole drže do objektivnosti i promišljanja tih pitanja trebali da znaju da uprkos nebrojenim pokušajima “raspamećivanja i raseljavanja, kulurološka regija Sandžak zaista postoji, ali da svi moraju znati da postoji i nezavisna država Crna Gora”.

“U svojim više puta potvrđenim – a od obnove nezavisnosti 21. maja, odnosno prijema u punoprvano člansto UN – i međunarodno verifikovanim granicama, čemu su Bošnjaci sa tog područja bezrezervno participirali. Svako ko to previđa ili je u neshvatljivoj zabludi ili je nedbronamjeran”, rekao je Rastoder.

On je ocijenio da je sudeći prema veoma opširnoj medijskoj kampanji i komentarima povodom Suljevićeve izjave i u Crnoj Gori još prisutna svijest koja i sam pomen pojma Sanždak, pa čak i ako se radi o nekoj o suštih životnih potreba građana sa tog područja, doživljava kao opasnost i separatizam.

Rastoder je rekao da zaprepašćuju upornost i revnosti sa kojim se, svakim sličnim povodom, pokušava javno testirati patriotizam Bošnjaka.

“Sa druge strane nikome od tih dušebrižnika nikada nije palo na pamet da se oglasi povodom kojekavih ponuda i poruka Crnoj Gori iz Republike Srpske”, kazao je Rastoder.

On je rekao da zbog toga ne želi da komentariše izjavu Suljevića kao i, kako je rekao, “nebuloze iz pojedinih reagovanja tim povodom”.

Berane

Beranac Jasmin Šuntić (19) podlegao je juče povredama koje mu je iz vatrenog oružja nanio sugrađanin Marko Zekić (19) nakon prepirke u Ulici Beransko-andrijevačkog bataljona.

Iz Uprave policije je saopšteno da Šuntić preksinoć hitno transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, gdje je juče preminuo na Odjeljenju intenzivne njege.
Policija traga za Zekićem, zbog sumnje da je ubio Šuntića (19) i nanio povrede još dvojici muškaraca A.Š. i S.Ć.

Prema navodima policije prvo je došlo do konflikta dvije grupe mladića na ulici, nakon čega je Zekića izvukao pištolj, za sada nepoznate marke, i ispalio tri hica u pravcu Jasmina Šuntića i A.Š.

U jednoj grupi se nalazio Zekić, sa još četiri mladića, dok je u drugoj bio Šuntić i još četvorica mladića.

Jedan hitac pogodio je A.Š. u predjelu ruke, nanijevši mu lakšu tjelesnu povredu. Drugi hitac je pogodio S.Ć, druga Marka Zekića u predjelu lakta desne ruke i nanio mu takođe lakšu tjelesnu povredu.

Treći hitac pogodio je Jasmina Šuntića u predjelu glave – nosa i nanio mu ustrelnu ranu opasnu po život.

Nakon pucnjave Marko Zekić je pobjegao i sa sobom odnio pištolj i policija za njim intenzivno traga.

Povrijeđeni su transportovani u medicinsku ustanovu, radi pružanja pomoći.
Međutim, Jasmin Šuntić je, bez znakova života, dovezen u Urgentni blok Opšte bolnice u Beranama, gdje je nad njim izvršena uspješna reanimacija, a potom je, nakon pružene medicinske pomoći, hitno transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, gdje je juče na Odjeljenju intenzivne njege, preminuo.

Uviđaj na licu mjesta izvršio je istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju, u prisustvu Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju. Uviđajem su, između ostalog, pronađene i izuzete tri čaure kalibra 7,65 mm.

Protiv Marka Zekića će, Višem državnom tužiocu u Bijelom Polju, biti podnijeta krivična prijava, zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela ubistvo, izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Pri demononstracijama je povrijeđeno sedam oklopnih žandarmeraca i dva vjerska službenika.

Vjerski službenici su pokušali zaustaviti ljude, pri čemu je od strane oklopnih žandarmeraca dvojica dobilo lakše povrede po glavi od udaraca pendrekom.

Iako su vjerski službenici sprječavali da se napadne, ljudi su se oteli kontroli i fizički ih napali kamenjem i drugim tvrdim materjalima. Vjerski službenici su se ispriječili između naroda i oklopne žandarmerije i uspjeli da zaustave napad.

Velikom broju policajaca su oteti štitovi i šlemovi, a jednom je otet i pištolj. Narod je uzvikivao tekbire, “Nikad više Srebrenica, niakd više Hadžet”, “Rasime Srbine, Suljo Srbine”, “Muftija, Muftija” i dr.

Rešad ef. Plojović, Hajro ef. Tutić i Sead ef. Šaćirović su pregovarali sa načelnikom policije Draganom Terzićom i sa  predstavnicima Rasimove SDP. Došlo je samo do dogovora da se pregovori nastave večeras, a da se narod povuče.

Rešad ef. Plojović, u cilju maksimalnog izbjegavanja incidenata, je zamolio ljude da se vrate, što su i učinili. Nakon protesta je uslijedili blokada puteva na Banjskoj petlji, u Selakovcu i kod Luk Oila u roku od sahat ipo.

Iz Islamske zajednice poručuju da će se Vakuf vratit Islamskoj zajednici ili će morati svi svojom krvlju natopiti taj isti Vakuf, a jedan od razloga je to što je na tom istom mjestu gdje se pravi obdanište streljano preko dvije hiljade musliamana na čelu sa Aćif-efendijom Hadžiahmetovićem.

Izvor: SandzakPRESS.net

On je istakao da zvanični Beograd i Podgorica vode medijsku harangu protiv pokretača projekta autonomnog Sandžaka, pojašnjavajući da su se tome pridružili i političari koji predstavljaju Muslimane i Bošnjake. Crnogorski režim, tvrdi on, uspio je preko bošnjačkih političara i poslanika da stavi Bošnjački savjet pod svoju kontrolu, marginalizuje bošnjačku populaciju i pretvori je u bezličnu masu.
“Jasno je da se ne radi o nikakvoj relanoj politici već o favoriziranju ličnih interesa u odnosu na interese svih Bošnjaka i interesa Sandžaka”, upozorio je on.
Salković smatra da je u Sandžaku velika podrška projektu autonomije, ističući da će se građani tog regiona za svoja prava boriti demokratskim putem. On smatra da bi međunarodna zajednica trebalo da se uključi u rješavanje pitanja Sandžaka, podsjećajući da je Kosovo postalo nezavisno zahvaljujući direktnoj intervenciji međunarodne zajednice.
“To očigledno nije bila dovoljno jasna opomena srbijanskom režimu da se ne može poigravati sa elementarnim pravima svojih građana, da ne mogu nesrpsko stanovništvo sputavati u ostvarivanju svojih nacionalnih prava. Sandžak kao prekogranična evropska regija koja ima daleko bolje političke i kulturne predispozicije od autonomne oblasti Vojvodine, još uvijek mora da se bori za ostvarenje tog svog historijskog prava”, istakao je on.

vijesti.me

Ratko Mladić, Filip Morion i Radovan Karadžić

Francuski general Filip Morion danas je praktično istjeran iz Memorijalnog centra Potočari.

To su učinile majke Srebrenice koje mu nisu dozvolile da oda poštu Bošnjacima stradalim u genocidu u julu 1995. godine.

Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Srebreničke majke”, izjavila je da je Morion najavio posjetu, ali da su one odgovorile da je on nepoželjan u Potočarima.

“Znao je Morion da je ovdje nepoželjan. Nije se smio sastati s nama i došao je ovdje prije nego što je bilo najavljeno. Kad smo ga vidjele u Memorijalnom centru istjerale smo ga. Ovo je naše hodočašće, a nije mjesto gdje trebaju dolaziti oni koji su odgovorni za genocide. Morion je jedan od onih koji je mogao spriječiti genocide, a nije to učinio. Smatramo ga odgovornim i zbog toga smo postupile tako prema njemu. Otišao je bez riječi put Bratunca i ne znamo gdje će kasnije biti. Uglavnom, on ne može ovdje dolaziti, kao ni ostali koji su kreirali zločin nad Bošnjacima Srebrenice i Bosne i Hercegovine”, izjavila je Hatidža Mehmedović.

(Dnevni Avaz)

Foto: Beta

Spomen-ploču na zgradi u kojoj je živeo od 1953. do 1978. godine, otkrili su piščeva udovica Vera Crvenčanin-Kulenović, ministar kulture Nebojša Bradić i akademik Matija Bećković, a svečanosti su prisustvovali i ćerka Biljana Kulenović, pisac Dobrica Ćosić i brojni prijatleji i poštovaoci, prenosi B92.

“Na današnji dan navršava se 100 godina od rođenja Kulenovića. U godini knjige i jezika, obeležavamo mesto na kome je u Beogradu živeo i odakle je odlazio na svakodnevnu šetnju književnim Beogradom. Ploča na zidu, nas koji ovuda prolazimo, uvek će podsećati da ponovo otkrivamo delo velikog stvaraoca Kulenovića”, istakao je Bradić.

Skender Kulenović je rođen 2. septembra 1910. u Bosanskom Petrovcu. U Travniku je završio Jezuitsku gimnaziju, a zatim je studirao pravo na Zagrebačkom univerzitetu. Godine 1941. stupio je u prvi partizanski odred Bosanske Krajine. U ratu je pisao poeme, uređivao listove “Bosanski udarnik”, “Glas” i “Oslobođenje”.

Odmah posle rata postao je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu. Uređivao je “Pregled”, “Književne novine” i “Novu misao”.

Jedno vrijeme bio je dramaturg Narodnog pozorišta u Mostaru, urednik u beogradskoj “Prosveti”. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti izabran je 1965. godine, a za redovnog 1974. Umro je 25. januara 1978. u Beogradu.

Najvažnija djela su mu poema “Stojanka, majka Knežopoljka” (1945), komedije “Delidba”, “Večera”, “A šta sad?” (1947), poema “Ševa” (1952), “Soneti” (1968), pripovetke “Divanhana” (1972), priče za decu “Gromovo đule” (1975), roman “Ponornica” (1977).

Izradu spomen-ploče, povodom veka od rođenja Skendera Kulenovića, finansirali su Ministarstvo kulture Srbije i Opština Stari grad.

Duško Marković

Doskorašnji šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Marković do 15. oktobra preuzeće funkciju crnogorskog premijera umjesto Mila Đukanovića, koji se definitivno povlači iz politike, piše današnji Dan, pozivajući se na izvore iz vrha DPS-a.

List navodi da je na sastanku, koji je za vikend održan u Budvi,  kojem su prisustvovali Đukanović, Svetozar Marović, Filip Vujanović i Željko Šturanović, dogovoreno da Marković bude promovisan u novog crnogorskog premijera.

Na sastanku su, piše list pozivajući se na iste izvore, dogovorene i aktivnosti oko predstojećeg kongresa DPS-a, koji će biti održan u prvoj polovini naredne godine.

Na Kongresu bi funkciju predsjednika partije, umjesto  Đukanovića, trebalo da preuzme Željko Šturanović, a Đukanović bi postao počasni predsjednik stranke.

Dan piše i da je gotovo izvjesno povlačenje iz politike i Svetozara Marovića.

- Milo Đukanović i definitivno, do sredine oktobra, napušta premijersku funkciju. Planirano je da do kraja godine preuzme novu dužnost u predstavništvu NATO-a, ali nije isključeno da se to prolongira do završetka partijskog kongresa. Naime, pošto ima određenih neslaganja unutar DPS-a o izboru njegovog nasljednika, kako na premijerskoj, tako i na partijskoj funkciji, Đukanović će najvjerovatnije ostati u Crnoj Gori, kako bi završio započete reforme u DPS-e, i državi. Nije isključeno da na novu dužnost u Briselu stupi sredinom sljedeće godine, navodi podgorički dnevnik, pozivajući se na svoj izvor iz vrha DPS-a.

Patrijarh Teofil III

Glasnogovornik Ortodoksne crkve u Jerusalemu u ime patrijarha Teofila III demantirao je i negirao tačnost navoda Milorada Dodika iznesenih na konferenciji za štampu u Banjoj Luci nakon posjete Izraelu, javila je danas Mina.

Zvanični glasnogovornik Jerusalemske patrijaršije Issa Elias Issa Musleh u pismu Ambasadi Palestine u Sarajevu ističe da se patrijarh začudio i osudio izjave Milorada Dodika “njihovu formu i sadržinu kao i temu, posebno zato što njegova eminencija predvodi Ortodoksnu crkvu, majku svih crkava, i vodi računa o svom pozvanju, svojim sljedbenicima i svom stadu”.

Nadalje, u pismu se Dodikovo pripisivanje izjava jerusalemskom patrijarhu kvalificira kao “sramotno i neosnovano”, i moli palestinski ambasador da “uime Ortodoksne crkve u Jerusalemu, i uime njegove eminencije” objasni ovo pitanje nadležnim u Bosni i Hercegovini, izražavajući nadu da se slične stvari neće ponavljati.

Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banjoj Luci 18. augusta 2010. izjavio je da mu je tokom posjete Izraelu “patrijarh jerusalemski Teofil III prenio da se nekoliko puta sastao s reisu-l-ulemom Mustafom Cerićem koji mu je objasnio da je BiH zemlja Bošnjaka i da oni koji to ne prihvataju mogu otići iz ove zemlje”, saopćila je Služba za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prenosi Mina.

LJILJAN.BA