Berze s jugoistoka Azije uvjerljivo su najuspješnije po skoku indeksa, a evropsku čast brane samo skandinavske berze

Azijske berze donijele su najviše zadovoljstva svojim ulagačima u proteklih godinu dana. Prema junskim podacima Svjetske federacije berzi (WFE) koja okuplja 52 svjetske berze, najveći godišnji rast od gotovo 90 posto ostvario je CSE All Share indeks berze u Colombu, glavnom gradu Šri Lanke.

Slijedi ga TEDPIX indeks berze u Teheranu s rastom od 55 posto dok je na trećem mjestu s rastom od 48 posto istanbulski indeks ISE 100. Premoć azijskih tržišta vidljiva je iz poretka prvih deset najuspješnijih indeksa. Na toj je listi šest azijskih, dvije evropske (Kopenhagen i Varšava), te dvije latinoameričke (Buenos Aires i Meksiko). Poredak je ponešto izmijenjen ako se promotre rezultati za prvih šest mjeseci ove godine. Prva je i dalje berza u Colombu s rastom od 36 posto, slijedi je berza u iranskom glavnom gradu sa skokom indeksa od 30 posto, a na trećem je mjestu JSX Composite indeks indonezijske berze s rastom od 15 posto. U poretku prvih 10 najuspješnijih indeksa prvog polugodišta pet je azijskih berzi, tri evropske (Kopenhagen, Island, Stockholm) te dvije južnoameričke (Kolumbijska berza te berza u čileanskoj prijestonici Santiagu). Na listi 10 najlošijih indeksa u prvom polugodištu dominira evropsko tržište kapitala s čak sedam berzi, uglavnom iz južnih članica evrozone. Najviše je oslabio indeks berze na egzotičnom otočju Bermuda s padom preko 40 posto, a slijedi je atinska berza s padom od 35 posto. Treće mjesto zauzima indeks kiparske berze sa 33 posto pada. Na listi 10 najlošijih u prvih šest mjeseci čak su četiri španske berze (Barcelona, Madrid, Bilbao i Valencia), a u “evropskoj obitelji” našla se i milanska berza. Na listi 10 najlošijih samo je jedna azijska berza i to iz Kine (Šangaj). No, zato je kinesko tržište kapitala najdinamičnije. Po broju inicijalnih javnih ponuda (IPO) u prvom polugodištu uvjerljivu lidersku poziciju drži berza u Shenzenu sa 164 novih IPO-a. Ta je berza na prvom mjestu i po prikupljenom kapitalu kroz IPO-e od 22,6 milijardi dolara. Drugo mjesto na globalnoj razini zauzima Šangajska berza s devet milijardi dolara prikupljenih kroz IPO-e. Što se tiče trgovine obveznicama, tu je glavni operator španskih berzi BME s protrgovanih 4,6 milijarde dolara. Zagrebačka berza nije članica Federacije pa njeni podaci nisu uzeti u obzir. No, s polugodišnjom padom CROBEX-a od 7,4 posto našla bi se uz bok Londonskoj berzi. Od berzi u okruženju, članice WFE-a su Ljubljanska berza čiji je indeks do kraja juna pao za 13 posto te berza u Budimpešti s padom od četiri posto.

(Poslovni.hr)