Prilikom tajnog glasanja, održanog nakon višesatne parlamentarne rasprave, Janša je dobio glasove 51 od 90 zastupnika u slovenskom parlamentu. Ostalih 39 bilo je protiv.

Janša je ranije najavio je da bi nova vlada mogla biti formirana i početi djelovati najkasnije do 10. februara. Kandidati za ministre bit će vjerojatno objavljeni sljedeće sedmice. Tada će početi postupak njihova predstavljanja u parlamentarnim odborima i imenovanja nove vlade.

Janša je ranije pozvao opoziciju na konstruktivnu ulogu kako bi država što prije dobila vladu i provela neophodne mjere finansijske stabilizacije, potrebne za zaustavljanje pada kreditnog rejtinga, a što će biti njen prvi zadatak.

„Stanje nije dramatično, ali je ozbiljno“, rekao je Janša na početku vanrednog zasjedanja parlamenta, predstavljajući poslanicima program rada svoje buduće vlade.

On je upozorio na pad slovenačkog kreditnog rejtinga i smanjene mogućnosti zaduživanja, zbog čega nova vlada namjerava provesti opsežne mjere racionalizacije javnog sektora i budžetske štednje.

„Nekoliko narednih mjeseci bit će dragocjeni da prihvatimo neizbježne mjere, da ne dođemo u situaciju država poput Grčke, kojima uslove ekonomske politike postavljaju međunarodne ustanove“, rekao je Janša, pozivajući sindikate i opoziciju na konstruktivan odnos i saradnju.

On je istakao da svaki dan bez nove vlade, čime se nastavlja politička nestabilnost, državu „košta 10 miliona eura“, te dodao da Slovenija ima mnogo prednosti, ali i strukturnih nedostataka, koji su se pokazali posebno u vrijeme globalne krize.

Janša se založio za promjenu strukture obrazovnog sistema, u kojem bi naglasak bio stavljen na školovanje tehničkih i inženjerskih kadrova, umjesto kadrova sa područja društvenih nauka, ekonomista i pravnika, kao što je sada slučaj.

Apsolutna većina

Koalicioni sporazum, pored Janše, potpisali su predsjednik Građanske liste Gregor Virant, predsjednik Slovenske narodne stranke (SLS) Radovan Žerjav, predsjednik Demokratske stranke penzionera (DESUS) Karl Erjavec i predsjednica stranke Nova Slovenija (NSI) Ljudmila Novak.

Pet stranaka ima 50 od ukupno 90 poslanika u parlamentu.

Pobjednik vanrednih parlamentarnih izbora 4. decembra prošle godine bio je lider Pozitivne Slovenije Zoran Janković, koji je dobio 28 poslaničkih mjesta, ali kao kandidat za mandatara nije uspio osigurati 46 od ukupno 90 glasova u parlamentu.

Janšaje bio jedini kandidat za mandatara, jer predsjednik Slovenije Danilo Tuerk nije predložio novog kandidata, prenose agencije.

Tuerk je za odluku pet stranaka da predlože Janšu za mandatara rekao da je legalna i u skladu sa Ustavom, ali da lično Janšu ne smatra legitimnim kandidatom, budući da je zbog korupcije jedan od optuženih u aferi „Patria”, kada su od finske firme kupovana vojna vozila.

Izvor: http://balkans.aljazeera.net

Glasa se na ukupno 6750 glasačkih mjesta – na 6644 glasačka mjesta u Hrvatskoj i 106 u svijetu.  Biračko pravo ima 4.092.058 osoba sa prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 sa prebivalištem u inozemstvu, dakle ukupno 4.504.686 građanki i građana.

Nedjeljni referendum pretposljednja je stepenica na hrvatskom putu do Europske unije. Ako se na njemu većina građana izjasni za hrvatsko članstvo u EU, slijedi ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentima 27 država članica EU, i 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje punopravna članica EU, 28. po redu.

Prema u petak objavljenim podacima o istraživanju javnog mnijenja, za ulazak Hrvatske u Europsku uniju glasalo bi 61 posto anketiranih, protiv bi bilo 28 posto, dok je 11 posto neopredijeljeno.

Kako je interes za referendum i njegovu regularnost doista velik, na glasačkim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu biti će  oko 1800 promatrača akreditiranih od strane nevladinih  udruga i političkih stranaka – 1652 promatrača u Hrvatskoj i 94 u inozemstvu.

Osim toga, tristotinjak promatrača nevladine udruge GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje) raspoređeno je na 253 glasačka mjesta te organizirano u 42 mobilna tima u Republici Hrvatskoj (nisu uključena glasačka mjesta u inozemstvu).

Oni će dojaviti rezultate glasanja s glasačkih mjesta odabranih na temelju uzorka u skladu s međunarodno priznatom i prakticiranom PVT metodologijom (parallel vote tabulation) što prevedeno  znači  – paralelno prikupljanje i obrada glasova.

Protivnici minorni, ali agresivni

Sve ankete pokazuju da je većina građana za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji, izlazak na referedum i glasanje „za“ podržale su sve parlamentarne stranke osim jedne pravaške zastupnice koja je za ulazak u EU, ali traži odgodu referenduma, Katolička crkva, poslodavci, sindikati, hrvatski ratni veterani…

​​Protiv su minorne, ali agresivne izvanparlamentarne stranke i nevladine udruge, pa neće biti iznenađenje ako i u nedjelju bude incidenata u njihovom aranžmanu.

Birališta se zatvaraju u nedjelju u 19 sati, i – kako je prebrojavanje glasova mnogo jednostavnije nego na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima – već tada se može očekivati prve neslužbene i nepotpune, ali indikativne rezultate

Hrvatski put do Europske unije dug je 20 godina i vrlo krivudav. Članstvo u EU strateški je cilj hrvatske politike još od burnih vremena oko prvih višestranačkih izbora travnja 1990. godine.

Zbog ratnih zbivanja i stanja u regiji do prvog konkretnog koraka – potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU  – prošlo je 11 godina (potpisao ga je u Bruxellesu 28. listopada 2001. godine   tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan).

Dinamika se ubrzava – 2003. Hrvatska podnosi zahtjev za članstvo u EU, sljedeće godine dobija status kandidata, 3. listopada 2005. započinju pristupni pregovori koji su 30. lipnja 2011. godine formalno i zaključeni.

Pristupni sporazum Hrvatske sa EU potpisan je 9. prosinca prošle godine i otada Hrvatska ima status zemlje pristupnice – aktivan je sudionik u europskim institucijama, ali bez prava odlučivanja.

Enis Zebić

(slobodnaevropa.org)

Nakon višemjesečnog istraživanja i anketa BiH je svrstana kao najfriendly halal destinacija u kategoriji zemalja izvan Organizacije islamske konferencije (OIC), koja inače okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija.

Lista se sastavlja na bazi dostupnosti halal hrane u pojedinim zemljama, halal certificiranih restorana, dostupnosti vjerskih objekata, raznolikosti turističkih atrakcija koje su dostupne porodicama i slično.

Navodi se da je BiH jedno od najegzotičnijih destinacija za odmor u jugoistočnoj Evropi koju bi trebali posjetiti u ovoj godini.

Budući da se nalazi na svojevrsnom raskrižju između Istoka i Zapada sa svojom mješavinom kultura i modernim planinskim odmaralištima, turistima može ponuditi mnogo sadržaja.

BiH na listi slijede Singapur Južna Afrika, Šri Lanka, Gold Coast u Australiji, Delhi u Indiji, London u Engleskoj, Bangkok na Tajlandu, Muenchen u Njemačkoj i Beč u Austriji.

Kao najbolja halal destinacija u kategoriji top 10 zemalja OIC-a za 2012. izabrana je Malezija.

Halal turizam je novi oblik turističke ponude koji postaje sve popularniji u svijetu, a prema nekim pokazateljima godišnji promet u oblasti halal turizma iznosi preko 90 milijardi američkih dolara.

Od 1. januara vozačima iz Srbije neće biti potrebna “zelena karta” za osiguranje motornih vozila za putovanje u 27 zemalja članica Evropske unije i u Švicarsku, Norvešku, Island, Andoru, Hrvatsku i Crnu Goru.

Generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije Vladan Manić izjavio je ranije Tanjugu da se Srbija za to kvalifikovala u maju ove godine, na godišnjoj skupštini Biroa zelene karte.

“U međuvremenu smo potpisivali sporazume sa svim zemljama i čekali saglasnost Evropske komisije”, podsjetio je Manić.

Evropska komisija je dala saglasnost da se Srbija priključi sistemu multilateralnog sporazuma i to je objavljeno u Službenom glasniku EU, 22. novembra ove godine.

Isti režim

“To praktično znači da od 1. januara, osim polise osiguranja, redovne, koju naši građani poseduju i registarskih tablica, nije im potrebno ništa od dokumentacije, vezano za vozila”, objasnio je Manić.

Srbija je uspjela i da produži bilateralni sporazum kada je u pitanju Crna Gora i važenje tog sporazuma počinje teći od 1. januara 2012. godine, što znači da ostaje isti režim saobraćaja kakav je bio i ranije sa Crnom Gorom, odnosno da polise važe u Crnoj Gori, a crnogorske važe u Srbiji.

“Makedonija nije potpisnica multilateralnog sporazuma, niti sa njom imamo sklopljen bilo kakav bilateralni sporazum, tako da su za Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, od zemalja u okruženju, i dalje potrebne ”zelene karte””, rekao je Manić.

Izvor: Agencije

Ona je rekla da se tom optužbom “dižu niske strasti, a to nije moralno prema narodu”.

“U slučaju tužbi imate dve mogućnosti. Jedna je da želite rešiti probleme kao što su nestali, opljačkana imovina i procesi za ratne zločine. Druga je mogućnost da na duži rok u regionu u životu želite održavati sukob niskog intenziteta”, rekla je Vesna Pusić.

Uz ocenu da to ima svoju funkciju zato što je i jednoj i drugoj strani na raspolaganju mogućnost da uzburka kolektivne emocije neposredno pre izbora, Vesna Pusić je izjavila da to šteti društvima koja su već platila visoku cenu ostvarivanja kratkoročnih ciljeva hranjenjem sukoba niskog intenziteta u regionu.

“To je ne samo neodgovorno prema građanima obe države, nego i nemoralno. Držaćemo se toga da smo dobili poverenje na izborima ne zato da ljude zavaravamo, nego da im rešavamo probleme i činimo život lakšim”, rekla je Vesna Pusić.

“EULEX će djelovati u skladu sa svojim mandatom na Kosovu, a to je jedino podrška sprovođenju vladavine zakona”, kazala je Tahiri obraćajući se novinarima u vladi Kosova.

Prema njenim riječima, “ovim sporazumom Srbija je priznala granicu sa Kosovom”.

“U tački šest u ovom sporazumu se jasno kaže da će se na graničnim prelazima sa Srbijom sprovoditi zakoni i jedne i druge strane, da će na srpskoj strani važiti srpski, a na kosovskoj, kosovski zakoni. Biće prisutan i EULEX, koji će biti jedna vrsta garanta za potpuno sprovođenje sporazuma”, rekla je ona.

Cilj barikada

Navodeći da je “cilj barikada na sjeveru Kosova bio da se ne dozvoli policajcima i carinicima Republike Kosovo da odu na sjever”, Tahiri je rekla da je “sada Srbija zvanično prihvatila njihovo prisustvo i shodno tome i barikade će biti uklonjene”, a da će “ako se one ne uklone, teret biti na Srbiji i Srbima”, javlja Tanjug.

Tahiri je najavila postavljanje zastave i drugih državnih simbola Kosova nedaleko od zajedničkog carinskog punkta u neutralnoj zoni.

“Sve državne simbole postavićemo na jedan centimetar od zajedničkog objekta. Ta neutralna zona je zajednička zona i na njoj ni sada nema obilježja Kosova. Znači, državni simboli će biti tamo gde su prisutni i sada”, rekla je šefica prištinskog pregovaračkog tima, navodeći da će zajednički objekti te vrste biti postavljeni na šest “graničnih tačaka”, a ne samo na sjeveru Kosova, prenio je KiM Radio.

Srbi sa sjevera Kosova insistiraju da se Skupština Srbije izjasni i o posljednjem dogovoru iz dijaloga o integrisanom upravljanju prelazima sa Kosovom, ali i o svim sporazumima koji su do sada postignuti, javio je Tanjug.

Predsjednik opštine Zubin Potok Slaviša Ristić izjavio je danas da Srbi, i nakon normalizacije saobraćaja na putu Zvečan – Zubin Potok, neće dozvoliti kretanje predstavnicima EULEX-a i kosovskih institucija.

“Smatramo da ti dogovori ne samo što su protivni interesima Srba na Kosovu i Metohiji, već su protivustavni i protivzakoniti”, rekao je predsjednik opštine Zubin Potok Tanjugu.

“U ovom trenutku ne postoje uslovi da EULEX funkcioniše na severu Kosova, jer je dokazao da je svaka njihova akcija usmerena ka instaliranju kosovskih institucija. Ako EULEX u narednom periodu odustane od toga i pošalje signale da će početi da radi u okvirima svog mandata, onda neće biti problema ni za EULEX, niti za bilo koju drugu međunarodnu organizaciju”, rekao je on.

Ristić je ponovio da su Srbi uvjereni da EULEX radi na uspostavljanju granice između Srbije i Kosova, i zato će ostati prisutni na barikadama.

On je dodao da ne treba očekivati da na zajedničkoj sjednici četiri opštine sa sjevera Kosova bude data konačna riječ o dogovorima postignutim kroz briselski dijalog.

“Naše skupštine će dati mišljenje o tome, a konačnu riječ mora dati najviši organ vlasti u Srbiji, Skupština”, rekao je Ristić.

Dijalog Beograda i Prištine nastavlja se danas na temu regionalnog predstavljanja Prištine, što je, kako je izjavio potpredsjednik Vlade Božidar Ðelić, dodatni uslov u procesu evrointegracija Srbije.

Jutros je oko pola devet nastavljeno uklanjanje barikada sa puta Zubin potok – Zvečan u Jagnjenici.

Srbi uklanjaju šljunak koji je postavljen na ovom putu. Vojnici KFOR-a svojim vozilima i mehanizacijom takođe se nalaze na licu mjesta.

Jedan broj Srba, uprkos prvom snijegu koji je pao na sjeveru Kosova, i ovu noć je proveo na sporednom putu u Jagnjenici na barikadi koja je tu postavljena.

Srbi su dežurali i na ostalim barikadama u smjenama na sjeveru Kosova.

Istovremeno, albansko Ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je sporazum o prijelazima postignut u dijalogu Beograda i Prištine.

Za Tiranu je to sporazum o granicama, i vidi ga kao izraz dobre volje za saradnju u pronalaženju rješenja “praktičnih pitanja između dvije zemlje” i “korak ka integraciji Kosova u Evropsku uniju”, navodi se u saopćenju.

Konferencija NATO-a

Ministarstvo u Tirani je izrazilo uvjerenje da će brzo sprovođenje ovog i prethodnih sporazuma, postignutih zahvaljujući zajedničkim naporima EU i Sjedinjenih Američkih Država, doprinijeti boljem funkcioniranju vladavine zakona na teritoriji Kosova i znatno utjecati na poboljšanje životnog standarda stanovnika “obje zemlje”, prenijela je albanska agencija ATA.

Takođe, stanje na Kosovu bit će jedna od tema ministarske konferencije NATO-a u Briselu, koja će biti održana 7. i 8. decembra, a prisustvovaće joj američka državna tajnica Hillary Clinton, saopštio je State Department.

U saopćenju se ističe da NATO i dalje igra važnu ulogu u regionu Balkana, i dodaje da će američka državna tajnica potvrditi punu podršku operacijama KFOR-a na Kosovu.

Izvor: Agencije

Prema nepotpunim rezultatima hrvatskog Državnog izborna povjerenstva (DIP)  - Kukuriku koalicija je pobjednik izbora u Hrvatskoj sa 80 mandata, a drugi je HDZ  sa 47 mandata. Na trećem mjestu su Hrvatski Laburisti i HDSSB sa po 6 mandata.

Lista dr. Ivana Grubišića ima 2 mandata, koalicija HSS/ZS/SP jedan, kao i  koalicija HSP dr. Ante Starčević i HČSP. U dijaspori je HDZ osvojio 72 posto glasova, a HSP 10 posto (Kukuriku koalicija nije nastupila).

Ovo je prva velika pobjeda hrvatske ljevice u posljednjih osam godina.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović čestitao je pobjednicima i dodao: “Očekujem bolju suradnju od one koja je do sada bila. Ja sam optimist i uvijek očekujem bolje“.

Josipović  je zahvalio Jadranki Kosor i njenoj vladi s kojom je, kazao je, bilo “boljih i lošijih trenutaka”, dodajući da će on ipak pamtiti bolje dane.

Na pitanje kako komentira što Kosor nije čestitala izbornim pobjednicima, Josipović je kazao: “Ja bih uvijek čestitao, vjerojatno je gospođa Kosor imala svoje razloge”.

U ponedjeljak poslijepodne, nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, potpredsjednik stranke Vladimir Šeks rekao je kako ni SDP nije čestitao HDZ-u na pobjedi na prošlim parlamentarnim izborima.

Šeks u ponedjeljak nije želio komentirati rezultate izbora, a to nije željela ni Kosor. “Molim vas da nam omogućite da normalno radimo svoj posao”, kazala je Kosor.

Josipović je ranije rekao da je Hrvatska „zrela demokracija“. Dodao je da od novog kabineta očekuje da odmah krene u rješavanje nagomilanih problema i istakao da može računati na njegovu pomoć, kao što je i bivša vlada imala njegovu pomoć na ulasku Hrvatske u EU i u borbi protiv korupcije.

Upitan kada će Zoranu Milanoviću, predsjedniku SDP-a dati mandat za sastav nove vlade, Josipović je rekao kako to ovisi o konačnim rezultatima izbora, odnosno tipu parlamentarne većine. “Ako koalicija bude imala natpolovičnu većinu, onda će biti brzo. Ako ne, slijede konzultacije”, pojasnio je.

Prema neslužbenim podacima DIP-a objavljenim iza 4 sata, Kukuriku koalicija je pobijedila u 21 većem gradskom središtu, dok je HDZ najveći broj glasova osvojio jedino u Gospiću, tradicionalnoj utvrdi te stranke.

Pobjeda u gradovima

Kukuriku koalicija pobijedila je u sva četiri područja grada Zagreba, a u odnosu na prošle izbore od HDZ-a je preuzela prevlast u Dubrovniku, Krapini, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Virovitici, Splitu, Šibeniku i Zadru

U Bjelovaru, Čakovcu, Koprivnici, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Sisku i Velikoj Gorici, gdje je, kao i u sva četiri područja Zagreba prije četiri godine pobijedio SDP, u nedjelju je najveći broj glasova osvojila Kukuriku koalicija.

Isto se dogodilo i u Varaždinu i Pazinu, gdje su na prošlim izborima najbolje rezultate imali HNS i IDS.

Gradonačelnici Zagreba Milan Bandić, Splita Željko Kerum, Osijeka Krešimir Bubalo i Metkovića Stipo Gabrić Jambo u svojim gradovima nisu osvojili najviše glasova, prema nezvaničnim rezultatima izbora.

Međutim, u zastupničke klupe novog saziva Hrvatskog sabora ipak će ući Kerum, koji je u 10. izbornoj jedinici koalirao s HDZ-om te Bubalo, čiji je HDSSB osvojio šest mandata, javila je Hina.

Najlošiji rezultat od četvorice gradonačelnika ostvario je Bandić, čija je nezavisna lista u četiri izborne jedinice u kojima se natjecala, osvojila između 2,13 i 2,95 posto glasova.

Kerum je  izgubio od Kukuriku koalicije koja je osvojila 36,55 posto glasova, dok je koalicija njegovog HGS-a s HDZ-om dobila 23,71 posto glasova.

Bubala je u Osijeku pobijedila Kukuriku koalicija s 35,36 posto, dok je HDSSB kao drugi osvojio 22,02 posto glasova. Treći je HDZ sa 16,98 posto.

Gabrić je u Metkoviću po prvi put doživio poraz. Tu je koalicija HDZ-a i HGS-a osvojila 30,48 posto, a Jambo je dobio 25,02 posto, dok je Kukuriku koalicija osvojila 20,12 posto.

Kukuriku koalicija je pretrpjela poraz jedino u izbornoj jedinici devet – Dalmacija (HDZ 37 %, Kukuriku 29 %, Grubešić 5 %) dok je u izbornoj jedinici pet -Slavonski Brod stanje izjednačeno.

Zajednička vizija

Kada se gleda analiza Ipsos Pulsa po demografiji, i tu Kukuriku koalicija premoćno osvaja izbore. Po tim podacima, za Kuriku je glasalo 43,3 posto muškaraca a za HDZ 21,2 posto.

Kada se gleda dob, po izlaznim anketama 38,4 posto birača u dobi između 18 i 29 godina je glasalo za Kukuriku, a 22,4 posto za HDZ. U dobi između 30 i 59 godina 41,9 posto birača je glasalo za Kukuriku, a 21,5 posto za HDZ. Kod osoba starijih od 60 godina, 53,9 posto birača je glasalo za Kukuriku, a 21 posto za HDZ.

Za sastavljanje većine u Hrvatskom saboru potrebno je 76 zastupnika.

U pobjedničkom obraćanju Zoran Milanović, lider Kukuriku koalicije, istakao je:
“Četiri stranke, jedna vizija, jedan program za Hrvatsku. Okupili smo se da bi napravili nešto dobro za Hrvatsku i građani su nam danas dali povjerenje i šansu. Zadovoljni smo i to osjećamo kao veliku zadaću i nećemo iznevjeriti, obećajem!”

“Ulazimo u Europsku uniju, hvala onima koji su u tome dali svoj doprinos, svim vladama i ovoj koja odlazi, svi su to radili u najboljoj vjeri. I kada uđemo u EU, čeka nas veliki izazov, šansa da se potvrdimo kao mala zemlja, šansa da se gradimo i da budemo uspješni, da razvijemo samopoštovanje, da poštujemo sami sebe i da nas drugi poštuju.To možemo samo na temelju rezultata.”

Milanović je zahvalio svojim koalicionim partnerima, nazvavši ih “mojim sjajnim partnerima u ovoj priči”, te “svima koji su ove godine radili za Hrvatsku”.
“Učinit ćemo da naša uprava bude transparentna”, istakao je.

“Oštra oporba”

Jadranka Kosor u ponoć je kazala da su ovo bili najteži izbori, da je HDZ ušao u neravnopravnu utrku i izbore koje je većina medija proglasili završenima.

“U apsolutno nemogućim uvjetima, mi smo postigli dobar rezultat, iako nismo do kraja zadovoljni. Glavno je da nisu uspjeli poniziti HDZ, strpati ga na koljena, nisu uspjeli u svojem naumu da HDZ padne na minimalni postotak”, kazala je Kosor.

“Obećavamo da ćemo biti konstruktivna, ali vrlo oštra i stabilna oporba” , naglasila je, dodavši da ih u toj borbi nitko neće uplašiti.

“Mi smo stranka čistih ruku koja se zauzima za to da  borba protiv korupcije ide dalje bez obzira na ime i prezime. HDZ je jedini dosad otvorio tu borbu”, istakla je Kosor, te dodala da će  HDZ dobiti povjerenje većine Hrvata na sljedećim izborima, kad god oni bili.

Potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić kazala je  novinarima u ponedjeljak kako svi osjećaju odgovornost za ono što je pred Kukuriku koalicijom.

Na novinarsko pitanje je li Kukuriku koalicija dobila veliki teret na leđa i hoće li ga moći nositi, odgovorila je da su dobili i snažan mandat.

Međunarodna saradnja

U saopćenju Evropske komisije (EK) navodi se da se komisija „veseli čvrstoj saradnji s novim parlamentom i vladom“.

Glasnogovornik povjerenika za proširenje Peter Stano kazao je da će “zadaća nove vlade biti dovršetak hrvatske pripreme za članstvo (u EU) punom provedbom obaveza preuzetih tijekom pristupnog procesa”.

Komisija je također izrazila uvjerenje da će nova hrvatska vlada također igrati ključnu ulogu u podupiranju ostalih zemalja u regiji na putu prema evropskim integracijama.

Sjedinjene Američke Države su čestitale Kukuriku koaliciji na pobjedi, ali i vladi Jadranke Kosor na utiranju puta Hrvatske ka Evropskoj uniji.

“Dvadeset godina nakon proglašenja neovisnosti Hrvatska je stabilna demokratska država i partner NATO-a na pragu ulaska u Evropsku uniju. Ovi izbori pokazuju da je Hrvatska primjer zemljama u jugoistočnoj Evropi koje teže evropskim i euroatlantskim integracijama”, navodi se u saopćenju američke ambasade u Hrvatskoj.

U saopćenju se ističe da Hrvatska može računati na prijateljstvo i podršku SAD-a.

Izvor: Agencije

Dogovor Beograda i Prištine iako postignut u posljednjem trenutku Srbiju približava kandidaturi, ocijenio je danas optimističnije od Janjića profesor međunarodnih odnosa Predrag Simić.

Status kandidata u ovom trenutku iznad svega zavisi od Nemačke, smatra Simić.

Simić je u izjavi Tanjugu objasnio da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će Srbi na sjeveru Kosova, koji su predmet tog dogovora, biti spremni da ga prihvate.

“Drugo pitanje koje se postavlja je da li će Nemačka biti spremna da prihvati ovaj dogovor kao presudan za odluku za pozitivan stav prema kandidaturi Srbije na predstojećem samitu Evropske unije”, istakao je Simić.

On je konstatovao da je dogovor “postignut u minut do dvanaest i očigledno pod velikim pritiskom vremena”, napomenuo je Simić i ponovio da dogovor Srbiju približava kandidaturi.

“Status kandidata u ovom trenutku iznad svega zavisi od Nemačke, čiji su klancelarka i šef diplomatije poslednjih nekoliko izjavljivali da Srbija ne zaslužuje kandidaturu”, zaključio je Simić.

Nemačka smatra da sad nije trenutak da se bavi proširenjem, ocjenjuje Pribićević.

Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević smatra da dogovor između Beograda i Prištine predstavlja pozitivnu stvar za Srbiju i njen proces eurointegracija, a da li ćemo dobiti status zavisiće od interpretacije onoga što je postignuto.

Pribićević je ocijenio za Tanjug da je tajming za Srbiju trenutno zapravo jako loš, jer je očigledno da Njemačka u ovom trenutku ne želi baš da se bavi proširenjem Unije.

“Nemačka smatra da sad nije trenutak da se time bavi i otuda je ta lestvica jako visoko podignuta kada je Berlin u pitanju i oni prosto sada imaju druge probleme”, istakao je Pribićević i dodao da je i Srbija doprinijela ovakvoj situaciji jer je sporo rješavala sporna pitanja.

Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u Srbiji Mary Warlicki Michael Davenport pozdravili su napredak koji je postignut u razgovorima Beograda i Prištine i ukazali na potrebu uklanjanja barikada na sjeveru Kosova.
 

- Barikade ne doprinose  odbrani  srpskih nacionalnih interesa na Kosovu i Metohiji, već ih, naprotiv, ugrožavaju - poručio je Tadić.

Tadić je pozvao Kfor da obustavi akciju uklanjanja barikada jer ta akcija ugrožava živote građana, a političke predstavnike Srba sa severa Kosova da pozovu građane da uklone barikade.

- U ovoj situaciji samo ekstremisti imaju koristi i u ovoj atmosferi se ne mogu rešavati problemi - rekao je Tadić novinarima u Palati Srbija.

Tadić je rekao da svaka eskalacija na Kosovu ugrožava interes Srbije i istakao da se ne smeju ponoviti greške iz 90-ih godina kada su predstavnici Srba odbili Vens-Ovenov plan i plan Z 4.

Predsednik Srbije Boris Tadić sastaće se danas uBeogradu s ministrom spoljnih poslova Turske Ahmetom Davutogluom, potvrđeno je agenciji Beta u Predsedništvu.

Turska novinska agencija Anatolija prenela je da su diplomaski izvori rekli da će Davutoglu imati radnu večeru sa šefom diplomatije Srbije Vukom Jeremićem.

Prema tim izvorima, Davutoglu će u Beogradurazgovarati o međudržavnim odnosima i stanju na Balkanu i na Kosovu.

Beogradski list “Danas” navodi da bi Davutoglutrebalo da u Beograd donese usaglašeni tekst sporazuma s kompromisnim rešenjem za ujedinjenje Islamske zajednice Srbije.

Sastanak Davutoglua i Jeremića je, prema pisanju “Danasa”, njihov treći susret u poslednje tri sedmice.

Cilj razgovora je uspostavljanje jedinstvene Islamske zajednice u Srbiji, navodi “Danas“, pozivajući se na turski list “Hurijet”. Dodaje se da je jedan visoki diplomata naveo da je “Srbija zahtevala tursko učešće u rešavanju ovog problema”, a da “proces vode
dvojica ministara inostranih poslova u čestim razgovorima ‘u četiri oka’ “.

“Danas” navodi i da bi premijer Srbije Mirko Cvetković krajem iduće sedmice trebalo da otputuje u Tursku na razgovore s turskim zvaničnicima.

Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilkić potvrdio je za “Danas” da je s poglavarom islamske zajednice Turske Mehmedom Gormezom juče u Meki, u Saudijskoj Arabiji, razgovarao o ujedinjavanju islamskih zajednica u Srbiji.