Plav – U organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice u Plavu su sinoć upriličene dvije promocije kojima su osim velikog broja Plavljana, prisustvovali predsjednici za Srbiju i Crnu Goru, Jahja Fehratović i Hazbija Kalač, Admir Muratović, direktor Instituta za istraživanje genocida i zločina,  kao i Dževad Musić predsjednik gradskog odbora BKZ-a u Plavu kao i bosanski novinar i publicista Nedžad Latić.

Najpre je promovisan Nacionalni kalendar Bošnjaka za 2012. godinu o kome je govorio Admir Muratović, direktor Instituta za istraživanje genocida i zločina.

Nakon promocije kalendara, bosanski novinar i publicista Nedžad Latić je žitelje Plava upoznao sa svojim književnim opusom, odnosno sa knjigama “Boja povijesti” i “Bosna od A do B” u kojima govori o životu Alije Izetbegovića.

Na kraju je prisutnima podijeljen besplatan primjerak Nacionalnog kalendara Bošnjaka za 2012. godinu.

Novi Pazar –

U prisustvu velikog broja intelektualaca, prosvjetnih radnika kao i delegacija Medrese, FIS-a, IUNP, BNV-a i BKZ-a svoje radove kao uvodničari ovog Okruglog stola izlagali su dr. Mustafa Fetić, profesor Zehnija Bulić i profesorica Azra Zatrić.

Rad doktora Fetića je nosio naziv „Kriza odgojnog uzora“, profesor Bulić je govorio na temu „Uloga svetosavizacije u asimilaciji Bošnjaka“, a profesorica Zatrić je govorila na temu „Bošnjaci u nastavnim planovima Republike Srbije“.

Nakon iznesenih referata u kojima su se uvodničari saglasili da je obrazovno-odgojna dimenzija cjelokupnog obrazovnog sistema u Republici Srbiji degradirana, a da su posebno Bošnjaci ugroženi i podvrgnuti procesu asimilacije kroz neprimjerene nastavne sadržaje, otvorena je široka diskusija u kojoj su diskutanti iznijeli niz negativnih primjera iz obrazovne prakse. U diskusijama je dat i niz konstruktivnih prijedloga kako da se poboljša nivo obrazovanja i kako da se nastavni planovi i programi prilagode potrebama bošnjačke djece.

Nakon diskusija i prijedloga usaglašeni su sljedeći zaključci:

1.         Bošnjaci Sandžaka imaju pravo i zaslužuju jednak tretman u obrazovnom sistemu R. Srbije, te adekvatnu zastupljenost u nastavnim sadržajima.

2.         Uz uvažavanje principa multietničkog i multikulturalnog života i tolerancije, neprihvatljiva je kulturna asimilacija Bošnjaka kroz školske programe, forsirajući stvaralaštvo, tradiciju i običaje većinskog naroda.

3.         Bošnjaci Sandžaka imaju pravo školovanja na bosanskome jeziku, prilagođavanje nastavnih sadržaja iz oblasti historije nacionalnog identiteta i umjetnosti, te zastupljenosti bošnjačkih autora u obaveznoj nastavnoj literaturi.

4.         Odlučno se protivimo nametanju pravoslavne slave ” Sveti Sava” kao školske slave, posebno u sandžačkim školama gdje su bošnjačka djeca većina, jer živimo u sekularnoj državi a škole su državne ustanove.

5.         Pozivamo sve obrazovne ustanove u Sandžaku, organizacije i udruženja, te bošnjačke intelektualce da daju puni doprinos u afirmaciji odgojno-obrazovnog procesa Bošnjaka Sandžaka.

6.         Podržavaju se rad i aktivnosti Odbora za obrazovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća i daje puna podrška u organizovanju naučnih skupova i projekata na putu jačanja kulturno-obrazovnog identiteta Bošnjaka.

Odbor za obrazovanje BNV-a je najavio seriju Okruglih stolova na temu obrazovanja sa ciljem da se rasvijetli ovaj značajan aspekt kulturno-obrazovnog identiteta Bošnjaka, kroz prizmu diskriminacije, asimilacije, segregacije, stanja škole i školstva, zastupljenosti Bošnjaka u nastavnim planovima i programimau Republici Srbiji, kao i da se napravi presjek trenutnog stanja obrazovanja Bošnjaka u Sandžaku.

Izvor: SANAPRESS

Osamnaestogodišnja Saida Skenderi u emisiji “Ja imam talenat” dobila je tri “Da” od članova žirija i tako se plasirala u dalje takmičenje. Mlada Rožajka navodi da joj je muzika prioritet u životu, a za emisiju se prijavila kako bi pokazala da ima talenat.

“Živim u malom gradu, gdje je veoma teško istaći se i pokazati svoj talenat. Zato kad sam vidjela reklamu na TV-u nijesam puno razmišljala i odlučila sam da se prijavim.

Čak nijesam ni znala da emisija neće biti prikazivana ni na jednoj crnogorskoj televiziji. Učešće u televizijskom šouu “Ja imam talenat” je za mene ogroman korak jer je konkurencija bila jaka”, priča za “Vijesti” Skenderi.

Kako je rekla u predstavljanju, Saida smatra da emocije ne možemo iskazati riječima, pa je ona izabrala muziku kako bi iskazala emocije.

Ona je izvela od Adel “One and Only”, priznajući da ima tremu, a žiri je njen nastup između ostalog komentarisao da “pjevanjem odlično izražava emocije” i da “sa ovakvim glasom ne treba da ima tremu”. Iako je prošla sa tri “Da” i dobila odlične komentare žirija Saida se ne nada da ćemo je gledati u polufinalu.

Stiže Nina Simon

“Kao što već rekoh, konkurencija je zaista jaka i nije lako stići do polufinala. Ipak, ako i dobijem šansu da još jednom pokažem ljudima šta znam i umijem, biće to drugačije od ovog nastupa. Naime, sljedeći put moje predstavljanje proći će u znaku starih hitova, najvjerovatnije Nine Simon”, otkrila nam je ona.

Nastup u emisiji “Ja imam talenat” za Saidu je najznačajniji, jer je, kako kaže, prije ovoga nastupala na školskim priredbama, a na takmičenju Beranska oliva osvojila je drugo mjesto.

Trema je, prema njenim riječima, sputala da se pokaže u pravom svjetlu, ali su je zato maksimalno ohrabrili komentari članova žirija Mine, Milija i Ivana.

“To što su mi rekli nakon nastupa inspirisalo me je i podstaklo da više radim na sebi, i da na svakom sljedećem nastupu budem bolja i sigurnija”, tvrdi Saida, koja pored pjevanja, kako kaže pomalo “svirucka” gitaru.

Nakon emisije “Ja imam talenat”, Saidu čeka učešće u još jednom televizijskom šouu koji će se emitovati kod nas.

Riječ je o emisiji “Let ka zvijezdama” koja će se emitovati na RTCG.

Video: watch?v=OCtmQlqtCL4

Anes Dzunuzovic i Edin Ramic

U organizaciji JU „Gradska biblioteka“ i BZK „Preporod“ Kalesija, 9. januara je u prostorijama Gradske biblioteke održana promocija knjige „LANET OLSUN – Zločin nad Bošnjacima istočne Bosne“. Autor knjige je Anes Džunuzović, novinar i publicista. O knjizi su, osim autora,  govorili i dr. Edin Ramić i Fahrudin Sinanović.

Knjiga ”LANET OLSUN – Zločin nad Bošnjacima istočne Bosne”, rezultat je  Džunuzovićeve posvećenosti novinarskim temama koje tretiraju ratnu i poratnu sudbinu Bošnjaka u Republici Srpskoj i tematizira događaje sa početka agresije u 12 općina istočne Bosne: Rogatica, Višegrad, Kalinovik, Vlasenica, Rudo, Bratunac, Zvornik, Sokolac, Bijeljina, Foča, Čajniče, Han-Pijesak. Objavljena je u izdanju Udruženja „Mladi muslimani“ iz Sarajeva.

,,Ova knjiga je značajna po tome što se na jednom mjestu nalazi veliki broj činjenica, veliki broj imena zločinaca, prikazuje činjenice koje su utvrđene. Način prikazivanja događaja je da o njima pričaju scvjedoci. Oni su sagovornici. Na jednom mjestu se nalazi 1.018 imena izvršilaca zločina.” – kazao je Ramić na promociji.

Prema njegovim riječima, entitet RS je sastavni dio Bosne i Hercegovine i, ukoliko vlasti ovog entiteta žele da slave 9. januar, onda trebaju priznati činjenicu da su u ime RS-a učinjeni mnogi zločini kao i nanesena velika materijalna šteta.

,,Trebaju biti spremni kako za nadoknadu štete, tako i za procesuiranje svih onih koji su prouzrokovali da nastane ovakva Republika Srpska” – rekao je Ramić.

Kako nam je kazano, udruženje Mladi Muslimani pozivalo je sva udruženja, organizacije, institucije, da se uključe u aktivnosti u kojima će se, na dan kada se u manjem entitetu slavi i obilježava Dan Republike Srpske, širom BiH organizovati promocije knjiga, tribine, izložbe, predavanja, okrugli stolovi na kojima bi se govorilo o genocidu. Ovom se promocijom toj ideji dala podrška. Osim u Kalesiji, o genocidu  na održanim skupovima govorilo se i u Gradačcu i Gračanici.

Očekuje se da se ova ideja podrži i u mnogim drugim sredinama, u domovini i dijaspori, gdje će se na prigodan način prisjetiti  da u Evropi egzistira tvorevina nastala na zločinu – genocidu.

Mersada Nuruddina Agović

Za promociju ove knjige namjerno je izabran 9. januar jer je toga dana prije dvadeset godina  izvršen ustavno-pravni napad na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Tog dana samozvana Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini usvojila je Deklaraciju o proglašenju tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Taj čin bio je početak otvorene političke agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane bosanskih Srba kao produžene ruke velikosrpskog srbijanskog režima. Uslijedila je potom oružana agresija, genocid, kulturocid, urbicid nad Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima.

Prije promocije knjige, a povodom 9. januara i skupa cjelokupne srpske elite od Tadića do Patrijarha u Banjaluci, prisutnima se obratio i direktor Instituta za istraživanje genocida dr. Admir Muratović koji je kazao da se BKZ priključuje inicijativi da se ovaj dan pored 11. jula proglasi za Dan sjećanja na genocid u BiH 1992-1995. godine i poručio je Borisu Tadiću da je glasovima Bošnjaka pobijedio i da bi trebao da pravi veze sa Sandžakom a ne da ide u Banjaluku gdje se ponovo oživljavaju genocidni planovi protiv Bošnjaka. Nakon Muratovićevog obraćanja pročitano je i pismo kojim Islamska zajednica osuđuje Dodikove napade na islam i Aliju Izetbegovića.

Nedžad Latić je ukazao da se napadi na Islam i muslimane odvijaju po ustaljenom receptu i matrici već godinama i da se samo smjenjuju izvođači radova.

„Matrica je uvijek ista i u redovima Bošnjaka se pronađe neki izdajnik koji radi na štetu muslimana, ali na sreću Dodik je prazan pištolj kojeg se još jedino plaši Bakir Izetbegović, a bošnjačka inteligencija i misleći ljudi su sve te njihove spletke pročitali.“ – rekao je Nedžad Latić.

Na kraju su posjetioci promocije imali priliku da kupe primjerak knjige “Bosna od A. do B. Izetbegovića” koji po promotivnoj cijeni staje 600 dinara, a autor Nedžad Latić je potpisivao prodate primjerke.

Izvor: SANAPRESS

Ćatović je za radio Sto plus rekao da je nacionalna penzija nagrada za njegov dugogodišnji rad i izrazio zadovoljstvo što je žiri prepoznao njegov kvalitet.

„Milslim da je ovo prava nagrada za moj dugogodišnji rad i zahvaljujem se svima koji su me predložili da budem dio toga, i iskreno smatram da sam to i zaslužio nakon svega što sam postigao do sada“, rekao je Ćatović radiju Sto plus.

Spisak 43 dobitnika priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi objavljen je danas u Službenom glasniku Srbije.

Za nacionalne penzije konkurisalo je 366 umetnika, a priznanje se dodeljuje i isplaćuje umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi u vidu doživotnog mjesečnog novčanog primanja u iznosu od 50.000 dinara.

Izvor: RadioStoPlus.com

O bogatom opusu jedmog od najznačajnijih Sandžačkih pisaca,govorili su: književnici Faruk Dizdarević, Mr Isak Kalpačina, predstavnici Revije Forum Mirsad Rastoder i Kemal Musić.

Izbor iz Ćelahmetovićeve pojezije, izuzetno nadahnuto i suptilno profilisano govorio je dramski umjetniki Ismet Šljuka

Podsjećajući da Forum objektivno artikuliše interese Bošnjaka u Crnoj Gori Mirsad Rastoder je istakao da su uvaženi stvaraoci doputovali iz Priboja i Pljevalja, jer su razumjeli iskrenu namjeru Foruma da želi konkretnim prezentacijama stvaralaštva da podstakne prekograničnu kulturnu saradnju koja je, za bošnjake, kao i druge ,od izuzetnog značajna.

Vi znate da, pomen Sandžaka uglavnom asocira na grlato, prisvajanje, osvajanje i pogranično prekrajanje, a u suštini malo ko obraća pažnju na civilizacijske niti koje su se , kao i drugi procesi izmedju republika i naroda,stalno preplitale i zaplitale na tom prostporu, kazao je Rastoder. Otuda nije čudo, što i danas, Sandžak postoji kao kulturološka misterija, zagonetka, od koje se strepi, a u kojoj su zapretani najljepši djelići mitologije i filozofije življenja svih koji su se tu – sretali, sudarali, prolazili i odolazili, kazao je Rastoder

Ovo pomonjem zbog toga što vjerujem, da uz malo dobre volje, ta “misterija“, rasutrzana izmedju četiri države može biti glavna spona za plodniju saradnju , razumijevanje i kreativni dijalog, ako umijemo da čujemo i onaj mudri glas stvaraoca,- kakav je Rasim.

Ćelahmetović je jedan od onih rijetkih ljudi koji nenametljivo,skromno a tako ljudski toplo i snažno,u svojim pjesmama i pričama, odslikava preplitanje individualnih sudbina sa istoriskim vrtlozima, nudeći u svojim stihovima i zapisima, strpljenje i mudrust kao hranu za odbranu od euforija zla i mržnje.

Kad Rasim piše o Sandžaklijama i Sandžaku, obično se tu pojavljuju neke „preprane vatre“, i „zimzelene tuge“. A te preprane vatre ovozemaljske, u odnosu na džehenemske, su sedamdeset i sedam puta preprane i toliko puta manje prže u odnosu na džehenemske(vatre pakla). „Preprane vatre su odviknute od zla. To je bošnjački čovjek, to je njegov odnos prema komšiji, prema bratu, prema drugoj vjeri, to je težnja za ljepotom i da se nikome zlo ne nanese“ zapisao je Rasim.
Njegovi junaci uče i žive mudrost pokušavakući da uspostvae jedinstvo sa univerzumom.Da odagnaju „zimzelene tuge“ bol koji ne jenjava, prokletstvo koje im se ukleto pnavlja.

Za Rasima je ,,Zmijski poljubac,, stalni izazov jer na kraju, tako imenovane hećeje -price,njgov junak konstatuje.
,,Ponekad je u zmiji čovjek,a u nekim ljudima je zmija neprestano,sklupčana ,u njima,zauvijek“.
Ovaj pisac time nudi izazov za višeslojno prepoznavanje, ogledanje u sandžačkoj misteriji, kazao je Mirsad Rastoder.

Promocija knjige “Šahovići 1924 – Kad su vakat kaljali insani”

Skupu su prisustvovali brojni predstavnici intelektualnog, javnog, političkog i vjerskog života, među njima njegova eminencija Izmir Talić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, poslanici u Skupštini Crne Gore Amer Halilović, Kemal Purišić i Ervin Spahić, potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić i brojni drugi. Ispred Islamske zajednice u Crnoj Gori, promociji su prisustvovali Enis ef. Burdžović, glavni imam Odbora IZ-e Bijelo Polje i član Mešihata IZ-e, Amer ef. Šukurica, predsjednik Odbora IZ-e Bijelo Polje, Džemo ef. Redžematović, glavni imam Odbora IZ-e Podgorica, Suljo Mustafić, predsjednik Odbora IZ-e Bar te brojni imami iz Bijelog Polja, Plava, Rožaja.

Na skupu su u ulozi promotera Rastoderovog impozantnog djela govorili: dr. Asim Dizdarević, Tadija Bošković, Novak Adžić, Ćazim Suljević i Božidar Španjević. Promocijom je moderirao Damir Šabanović.

Skup je otvoren čitanjem odlomaka Rastoderove knjige, koje je čitao Izet Mulabegović. Citiran je odlomak prepisa tonski zabilježenog svjedočenja učesnika genocida, koji je na magnetofonskoj traci zabilježen 1978. godine u Mojkovcu.

Božidar Španjević je na promociji ispričao da je tih sedamdesetih godina bio direktor Centra za kulturu u Mojkovcu, te da je imao ulogu da magnetofonom snimi svjedočenje učesnika zločina u Šahovićima. “Sačinjen je zapis kao svjedočanstvo o tom stravičnom zločinu nad nedužnim muslimanima u selima Vraneške doline”, kazao je Španjević.

Novak Adžić je iscrpnom i opsežnom opservacijom uzroka i povoda govorio o motivima, iz kojih je posve osnovano isključena krvna osveta kao motiv ovog genocida. “Potpuno neosnovano i lažno optužen je Jusuf Mehonjić, a ubistvo Boškovića je bilo povod ali ne i razlog za masovni masakr u Šahovićima, koji je učinjen iz etničke, nacionalne i vjerske mržnje”, naglasio je Adžić.

Ćazim Suljević, kao predstavnik potomaka žrtava genocida u Šahovićima prenio je potresnu životnu priču njegovog oca, koji je sa svega godinu dana, u naručju svoje majke izbjegao pokolj. On je iznio očekivanja da se makar priznanjem i rasvjetljavanjem zločina ukaže poštovanje žrtvama.

Veselin Konjević je nadahnuto govoreći o bitnosti Rastoderovog djela istakao da: “Svako rasvjetljavanje zločina, ukoliko se polazi od časnih namjera i ukoliko se to radi na objektivan i profesionalan nacin, vodi oslobađanju nagomilanih trauma i relaksaciji međusobnih, međukonfesionalnih odnosa.”

Na kraju, akademik Rastoder se zahvalio promoterima, organizatorima, kao i brojnoj publici, donatorima, ljudima koji su riječju i na bilo koji način pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana.

www.bosnjaci.org.me

S obzirom na to da su Bošnjaci Bosne i Hercegovine  i Sandžaka narod iste vjere, nacije i kulture, njihovo jedinstvo na ovom, ali i drugim poljima je neminovno. Imajući u vidu da se jedinstvo Bošnjaka kroz historiju održalo do danas, ono u cilju opstanka bošnjačkog naroda  mora egzistirati i u budućnosti.

,,Liga za Sandžak” želi dati svoj doprinos u očuvanju identiteta Bošnjaka prvenstveno kroz bošnjačku kulturu koja se manifestuje i putem odgojno – obrazovnog rada, književnosti, izdavaštva, naučno – istraživačkog rada, očuvanja kulture kroz etnologiju, islamsku umjetnost itd. Ova organizacija omogućuje naučnicima, književnicima, umjetnicima  da iskažu svoja dostignuća kroz promocije, predavanja, izložbe,  zatim organizira tribine, ,,okrugle stolove”, kao i mnoge vidove druženja radi edukacije i razmjene iskustva.

Predrasude, nedovoljno poznavanje drugih kultura, nedovoljna informiranost o njima  dovode do barijera u razumijevanju vrijednosti drugih. Posljedica tog nerazumijevanja je da se osobe koje  žele iskazati svoje prave vrijednosti, u nekim slučajevima, osjećaju diskriminiranim od okoline u kojoj žive. ,,Liga za Sandžak” je institucija kojoj će se oni, ubuduće, moći obratiti  kako bi slobodno mogli iskazati svoje napredne ideje ili kreativna ostvarenja i kako bi svoju pozitivnu energiju usmjerili u pravcu napretka društva i zajednice, a rušili barijere koje su nastale kao posljedica nedovoljne informiranosti.

Insistiranje brojnih bošnjačkih intelektualaca u Bosni i Hercegovini da se osnuje jedna ovakva organizacija potvrda je  da su Bošnjaci sa obje strane Drine shvatili neophodnost jedinstva na putu afirmacije svojih vrijednosti kako bi bošnjačka kultura svojim nemjerljivim doprinosom zauzela mjesto koje joj pripada u svjetskoj zajednici kultura. U tom smislu organizacija ,,Liga za Sandžak” je na usluzi onima koji žele učestvovati u realizaciji ovog projekta, čiji će plemeniti cilj dati prepoznatljive rezultate od velikog značaja za ovu, kao i buduće generacije bošnjačke populacije.

Organizacija ,,Liga za Sandžak” je počela sa pripremama za organiziranje promotivne skupštine u gradu Sarajevu, a nakon toga svoju promociju planira nastaviti u Tuzli, Zenici, Bihaću i drugim bosanskohercegovačkim gradovima.

Mersada Nuruddina Agović

Šerbo Rastoder - „Šahovići 1924 - Kad su vakat kaljali insani’’.

U organizaciji Bošnjačkog kulturnog centra iz Bijelog Polja, u subotu             26. novembra 2011. godine, u 18 časova, u Velikoj sali Centra za kulturu u Bijelom Polju, biće održana promocija knjige: akademika Šerba Rastodera „Šahovići 1924  - Kad su vakat kaljali insani’’.

Pored autora, o knjizi će govoriti Asim Dizdarević, Tadija Bošković, Novak Adžić, Veselin Vesko Konjević i Ćazim Suljević.

Odlomke iz knjige kazivaće Izet Mulabegović, glumac bjelopoljskog pozorišta.

Medijator je Damir Šabanović.

Promociju knjige pratiće tematska izložba fotografija iz Šahovića.

Dobrodošli.

Kemal Zoronjić,  predsjednik BKC